U okviru manifestacije Dani kulture Bošnjaka u Crnoj Gori, 31.marta u 20h, u Galeriji JU Centr za kulturu, biće otvorena respekatbilna postavka slika i grafika 15 autorki različitih generacija i likovnih poetika. Komesari izložbe su Aldemar Ibrahimović i Selma Đečević, a organizatori programa, NVO “Bijeli Ljilan” i Bošnjačko vijeće u Crnoj Gori. Istoričarka umjetnosti, dr Anastazija Miranović u kritičkom osvrtu ukazuje da izložbu umjetničkih radova autorki, različitih generacija, edukacija i umjetničkih aspiracija. Ne treba nužno svrstavati u “ženski rukopis“ ili „žensko likovno pismo“. Rukopise nekih dobro znamo (Seida Belegović, Sabaheta Masličić…) dok mlađe umjetnice smjelo grade ili tek formiraju svoj...
Održana tribina „Jezik i kultura Roma u Crnoj Gori“
U susret sjutrašnjem Međunarodnom danu Roma JU Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore, u saradnji sa Romskim savjetom Crne Gore, organizovala je tribinu pod nazivom „Jezik i kultura Roma u Crnoj Gori“. Tribina je održana u Multimedijalnoj sali KIC-a „Budo Tomović“ u Podgorici. Govorili su: dr Hedina Tahirović Sijerčić, književnica, prevoditeljica i profesorica romologije, dr Vesna Rasulić Delić, etnološkinja i antropološkinja, Senad Sejdović, predsjednik Upravnog odbora Romskog savjeta Crne Gore i direktor JU Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore Salko Luboder. Moderatorka je bila Vesna Šoškić. Dr Hedina Tahirović Sijerčić je naglasila da nedostatak...
Uskrsna čestitka HNV – a
Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore upućuje najsrdačnije čestitke povodom Uskrsa svima koji ga proslavljaju po gregorijanskom kalendaru. Neka vam nastupajući blagi dani budu ispunjeni radošću i nadom. Od srca Vam želimo da ih provedete u krugu najdražih, u zdravlju, obilju blagoslova i veselju. Zvonimir Deković, predsjednik Hrvatskoga nacionalnog vijeća Crne Gore Izvor: hnv.me
Tradicionalna Bokeljska večer održana u Zagrebu
U Zagrebu se protekle subote u hotelu Sheraton održala tradicionalna Bokeljska večer članica, članova i prijatelja bratovštine Bokeljske mornarice 809 Zagreb. Svečani program započeo je tradicionalnim balanjem kola pod vodstvom iskusnog Tonija Ivanovića. Svečani program nastavio je, govorom loda mali admiral Mislav Brguljan. Prisutnima se također obratio i Predsjednik – gastald Ivo Škanata. U uvodnom govoru zahvalio je svima na dolasku te je naglasio važnost UNESCO-ove odluke o svrstavanju “Svečanosti sv. Tripuna i kola sv. Tripuna – tradicije bokeljskih Hrvata u Republici Hrvatskoj“ na reprezentativni popis nematerijalne baštine čovječanstva. Obraćanje je završio porukom o zajedništvu i suradnji na očuvanju naše...
Tradicionalna Bokeljska večer održana u Zagrebu
U Zagrebu se protekle subote u hotelu Sheraton održala tradicionalna Bokeljska večer članica, članova i prijatelja bratovštine Bokeljske mornarice 809 Zagreb. Svečani program započeo je tradicionalnim balanjem kola pod vodstvom iskusnog Tonija Ivanovića. Svečani program nastavio je, govorom loda mali admiral Mislav Brguljan. Prisutnima se također obratio i Predsjednik – gastald Ivo Škanata. U uvodnom govoru zahvalio je svima na dolasku te je naglasio važnost UNESCO-ove odluke o svrstavanju “Svečanosti sv. Tripuna i kola sv. Tripuna – tradicije bokeljskih Hrvata u Republici Hrvatskoj“ na reprezentativni popis nematerijalne baštine čovječanstva. Obraćanje je završio porukom o zajedništvu i suradnji na očuvanju naše...
Romski jezik
Romski jezik- “Romani čhib”, pripada indijskom jezičnom stablu. Proizašao je iz Prakrita, srednje faze indijskog jezika, koji vodi poreklo iz Sanskrita. Severozapadni ogranci ovih jezika su “hindi jezici” koji su najbliži srodnici današnjeg romskog jezika. U proteklih petnaestak vekova romske dijaspore, ovaj jezik se raširio po čitavom svetu, tako da je veoma teško naći zemlju u kojoj nema Roma a time i njihovog jezika. Jezici i narodi u čijem okruženju žive Romi snažno su uticali na to da je romski jezik, u velikoj meri, izmeni u odnosu na onaj jezik koji je korišćen u vreme boravka u pradomovini. Znatne promene,...
Dominik Cecić
Dominik Cecić (? – 1709) Tekst autora Gojka Čelebića Barok je epoha velikih pisaca i žanrova, ali i malih pisaca i malih žanrova. Tim svojim otrovno privlačnim minoritetom zarazio je postmodernu.Dominika Cecića, kotorskog dominikanca iz XVII stoljeća, bi trebalo tretirati u kontekstu biografije, bibliografije kao i u kontekstu baroknih žanrova.Ime mu je možda bilo Dinko Ceci, a potpisivao se i kao Cezi, što je Rista Kovijanića i Milorada Pavića navelo na pogrešnu transkripciju Zečić. Tako ga čak zove i don Srećko Vulović koji je bolje od obojice poznavao provinciju Boke.Hrvatski povjesničari književnosti zovu ga Cecić, što je možda najispravnije, a...
Refik Ličina pisac iz Švedske: Sretan je onaj književnik oko koga se otimaju različiti narodi i kulture
Refik Ličina pripada jednom od najznačajnih pisaca Sandžaka, koji je svojom poezijom i prozom odavno ušao u kulturnu galaksiju Evrope. Njegov stvaralački i dosadašnji životni i iseljenički (muhadžirski) put ga je ,,odveo” na prostore sjeverne Evrope, odakle nam ne toliko često ali povremeno šalje jasne poruke preko svojih djela. U poeziji Ličine srećemo (imamo) Hajdegerovu tezu o semantičkoj autonomiji, kojom se zagovara, pa i ono što je Jung zagovarao, ideju da se individualnim izrazom može sasvim iskazati arhetipsko, lično (poetsko) značenje. Poezija Ličine izaziva pažnju kritičara prema genezi teksta, dajući prostora oštroumnim promišljanju autora. Refik Ličina je ,,nemilosrdno prognan” pjesnik...
