Online platforma “Multikulturalna Crna Gora” uspješno je završena i dostupna je javnosti. Projekat je realizovan uz podršku Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava, a njegov cilj je promovisanje bogatstva kulturne raznolikosti Crne Gore kroz digitalne alate. Koordinator projekta, Merisa Poljak, ističe da je platforma kreirana kao prostor za promociju, edukaciju i povezivanje različitih zajednica u Crnoj Gori. Fokus je bio na očuvanju kulturne i vjerske baštine, jezika i tradicije svih naroda. Tokom trajanja projekta prikupljan je materijal za online platformu. Rezultati su dostupni na platformi, uz mogućnost daljeg doprinosa svih zainteresovanih korisnika. Merisa Poljak naglašava da je projekat važan...

Objavljena publikacija “Bijelo Polje – Gornja Mahala: Mahala Suživota, Tolerancije i Bogate Arhitekture”
Projekat “Bijelo Polje – Gornja Mahala: Mahala Suživota, Tolerancije i Bogate Arhitekture” uspješno je realizovan uz podršku Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava. Publikacija istog naziva, koja dokumentuje rezultate projekta, upravo je izašla iz štampe. Koordinator projekta, Sibela Muratović, naglašava značaj Gornje Mahale kao simboličnog prostora koji svjedoči o stoljećima suživota i međusobnog uvažavanja različitih zajednica. Cilj projekta bio je istražiti i predstaviti kulturno-istorijsko bogatstvo ovog dijela Bijelog Polja, kao i arhitektonske i društvene osobenosti koje ga čine jedinstvenim. Publikacija donosi: Priče stanovnika Gornje Mahale o tradiciji i svakodnevnom životu Detalje o arhitektonskim specifičnostima mahale Primjere suživota i tolerancije...
Projekat “Bijelo Polje – Gornja Mahala: Mahala Suživota, Tolerancije i Bogate Arhitekture” Završena Publikacija
Projekat “Bijelo Polje – Gornja Mahala: Mahala Suživota, Tolerancije i Bogate Arhitekture” uspješno je realizovan uz podršku Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava. Publikacija istog naziva, koja dokumentuje rezultate projekta, upravo je izašla iz štampe. Koordinator projekta, Sibela Muratović, naglašava značaj Gornje Mahale kao simboličnog prostora koji svjedoči o stoljećima suživota i međusobnog uvažavanja različitih zajednica. Cilj projekta bio je istražiti i predstaviti kulturno-istorijsko bogatstvo ovog dijela Bijelog Polja, kao i arhitektonske i društvene osobenosti koje ga čine jedinstvenim. Publikacija donosi: Priče stanovnika Gornje Mahale o tradiciji i svakodnevnom životu Detalje o arhitektonskim specifičnostima mahale Primjere suživota i tolerancije...

Husein Bašić, čovjek koji nije pristao da povije kičmu
Ni Bošnjaci, a ni država Crna Gora, nisu adekvatno odužili ni njemu kao ličnosti, niti njegovom djelu. Husein Bašić se rodio 1. februara 1938. godine u Plavu, Kraljevina Jugoslavija; bio je književnik, ali i visoko rangiran funkcioner u socijalističkoj Crnoj Gori. Takođe, bio je akademik Dukljanske akademije nauka i umjetnosti (DANU), dobitnik brojnih društvenih i književnih priznanja. Nabrajanje podataka iz biografije ipak nedovoljno kazuje o suštinskom značaju Bašićevog lika i djela. Zato da bismo razumjeli stvari do kraja moramo se vratiti Bašićevoj biografiji, tačnije djetinjstvu koje je najodgovornije za to u kakvu ćemo ličnost odrasti. Dvije su ključne istorijske okolnosti...

Video: Official Trailer HD – Izložba umjetničkih fotografija Petilovrijenci

Romski jezik
Romski jezik- “Romani čhib”, pripada indijskom jezičnom stablu. Proizašao je iz Prakrita, srednje faze indijskog jezika, koji vodi poreklo iz Sanskrita. Severozapadni ogranci ovih jezika su “hindi jezici” koji su najbliži srodnici današnjeg romskog jezika. U proteklih petnaestak vekova romske dijaspore, ovaj jezik se raširio po čitavom svetu, tako da je veoma teško naći zemlju u kojoj nema Roma a time i njihovog jezika. Jezici i narodi u čijem okruženju žive Romi snažno su uticali na to da je romski jezik, u velikoj meri, izmeni u odnosu na onaj jezik koji je korišćen u vreme boravka u pradomovini. Znatne promene,...

Dominik Cecić
Dominik Cecić (? – 1709) Tekst autora Gojka Čelebića Barok je epoha velikih pisaca i žanrova, ali i malih pisaca i malih žanrova. Tim svojim otrovno privlačnim minoritetom zarazio je postmodernu.Dominika Cecića, kotorskog dominikanca iz XVII stoljeća, bi trebalo tretirati u kontekstu biografije, bibliografije kao i u kontekstu baroknih žanrova.Ime mu je možda bilo Dinko Ceci, a potpisivao se i kao Cezi, što je Rista Kovijanića i Milorada Pavića navelo na pogrešnu transkripciju Zečić. Tako ga čak zove i don Srećko Vulović koji je bolje od obojice poznavao provinciju Boke.Hrvatski povjesničari književnosti zovu ga Cecić, što je možda najispravnije, a...

Refik Ličina pisac iz Švedske: Sretan je onaj književnik oko koga se otimaju različiti narodi i kulture
Refik Ličina pripada jednom od najznačajnih pisaca Sandžaka, koji je svojom poezijom i prozom odavno ušao u kulturnu galaksiju Evrope. Njegov stvaralački i dosadašnji životni i iseljenički (muhadžirski) put ga je ,,odveo” na prostore sjeverne Evrope, odakle nam ne toliko često ali povremeno šalje jasne poruke preko svojih djela. U poeziji Ličine srećemo (imamo) Hajdegerovu tezu o semantičkoj autonomiji, kojom se zagovara, pa i ono što je Jung zagovarao, ideju da se individualnim izrazom može sasvim iskazati arhetipsko, lično (poetsko) značenje. Poezija Ličine izaziva pažnju kritičara prema genezi teksta, dajući prostora oštroumnim promišljanju autora. Refik Ličina je ,,nemilosrdno prognan” pjesnik...